Citati predsjednika Mao Cedunga 15 – Široka demokratija u tri oblasti

U armiji treba sprovesti izvjesnu demokratizaciju. Glavno je da se ukine feudalna praksa tuče i psovanja vojnika i da se postigne da oficiri i vojnici u svakodnevnom životu dijele dobro i zlo. Na taj način, jedinstvo oficira i vojnika će se postići, borbena sposobnost armije će neizmerno porasti i mi se nećemo plašiti da u ovom dugotrajnom i .surovom ratu nećemo moći izdržati.

,,O dugotrajnom ratu” (Maj 1938), Izabrana djela II

 

Bez obzira na tako oskudno materijalno snabdijevanje i na tako česte bojeve, Crvena armija i dalje stoji nepokolebljivo, što je, pored uloge Partije, rezultat ostvarenja demokratije u armiji. Oficiri ne tuku vojnike, oficiri i vojnici jednako se snabdijevaju, vojnici imaju slobodu da govore na sastancima, ukinute su suvišne formalnosti, ekonomsko poslovanje je javno … U Kini je demokratija potrebna ne samo narodu nego i armiji. Demokratski poredak u armiji je važno oružje za razbijanje feudalne najamničke armije.

,,Borba u Cinganšanu” (Novembar 1928), Izabrana djela I

 

Kurs političkog rada u vojnim jedinicama je: potpuno mobilisati njihove vojničke mase, starješine i sve radno osoblje da bi se, putem demokratskog pokreta pod centralizovanim rukovodstvom, postigla tri osnovna cilja  visoko političko jedinstvo, poboljšanje životnih uslova i podizanje nivoa vojne tehnike i taktike. Pokret za provjeravanje klasne pripadnosti, rada i borbene volje i za sređivanje organizacija, ideološkog stanja i stila, koji se sada sa oduševljenjem sprovodi u našim vojnim jedinicama, usmjeren je na postizanje prva dva cilja putem demokratije u političkoj i ekonomskoj oblasti.

Sto se tiče demokratije u ekonomskoj oblasti, predstavnicima koje izaberu vojnici treba obezbijediti pravo da pomažu komandi čete (ne mimo nje) u snabdijevanju i ishrani čete.

Sto se tiče demokratije u vojnoj oblasti, za vrijeme vojne obuke oficiri i vojnici treba da obučavaju jedni druge, to treba da rade i sami vojnici; za vreme borbenih dejstava treba da se održavaju na borbenoj liniji razni veći i manji sastanci u četi. Treba da se pod rukovodstvom komande čete aktiviziraju vojničke mase da diskutuju kako napasti i zauzeti neprijateljske pozicije i kako izvršiti druge borbene zadatke. Kada borba traje nekoliko dana uzastopno, treba održati nekoliko takvih sastanaka. Takva forma demokratije u vojnoj oblasti je ostvarivana za vrijeme Panlunske operacije na sjeveru provincije Sensi i za vrijeme Šicjačuanske operacije u pograničnom području Sansi – Čahar- Hopej i dala je vanredno velike rezultate. Potvrđeno je da demokratija u vojnoj oblasti donosi jedino korist, a ne nikako štetu.

“Demokratski pokret u armiji” (30. januar 1948), Izabrana djela IV

 

 

Suočena sa velikom borbom, Komunistička partija Kine zahtijeva od svih svojih rukovodećih organa, članova i kadrova da razviju veliku aktivnost, jer samo tako može održati pobjedu. Ova velika aktivnost treba da nađe svoj konkretni izraz u stvaralačkoj sposobnosti rukovodećih organa, kadrova i članova Partije, u njihovom osećanju odgovornosti, u dinamičnosti u radu, u smjelosti i ummešnosti da iznose probleme i mišljenja i da kritikuju nedostatke kao i u kontrolisanju rada rukovodećih organa i rukovodećih kadrova, polazeći od drugarskih osjećanja prema njima. Bez toga, ono što se naziva aktivnošću ostaće prazna riječ. A razvitak ove aktivnosti zavisi od demokratizacije unutarpartijskog života. Ako nedostaje demokratski život u Partiji, aktivnost se ne može razviti.

Isto tako, priprema velikog broja sposobnih kadrova moguća je samo u uslovima demokratskog života.

“Mjesto KP Kine u nacionalnom ratu” (Oktobar 1938), Izabrana djela II

 

Svakom onom, ko nije neprijateljski elemenat i ko ne istupa sa zlonamjernim napadima, treba dozvoliti da iznese svoje mišljenje, ne mari ako on govori nešto pogrešno. Rukovodioci svih stepena dužni su da saslušaju mišljenja drugih. Ovde se treba držati dva principa: I) ako znaš – govori, ako govoriš – reci sve; 2) ne kori onog koji govori, nego uzimaj njegove reči kao upozorenje. Bez principa “ne kori onog koji govori”, bez njegovog istinskog a ne prividnog usvajanja, ne može se efikasno ostvariti ni princip “ako znaš – govori, ako govoriš – reci sve”.

“Zadaci za 1945. godinu” (15. decembar 1944)

 

U Partiji treba obavljati vaspitanje u duhu demokratije, da bi njeni članovi shvatili šta je demokratski život, kakva veza postoji između demokratije i centralizma i kako se ostvaruje demokratski centralizam. Samo tako je moguće, s jedne strane, stvarno razviti demokratski život u Partiji i, s druge, izbjeći ultrademokratizam i liberalnu raspuštenost koja podriva disciplinu.

“Mjesto KP Kine u nacionalnom ratu” (Oktobar 1938), Izabrana djela II

 

Kako u armiji tako i u mjesnim organizacijama unutarpartijska demokratija treba da ima za cilj učvršćenje discipline i podizanje borbene sposobnosti, a ne njihovo slabljenje.

Na istom mjestu

 

U oblasti teorije treba iščupati korijene ultrademokratizma. Pre svega treba ukazati da se opasnost ultrademokratizma sastoji u nanošenju štete partijskim organizacijama, sve do njihovog potpunog razbijanja, i u slabljenju i čak potpunom uništenju borbene sposobnosti Partije, što čini Partiju nesposobnom da izvršava svoje borbene zadatke i tako dovodi revoluciju do poraza. Dalje, treba ukazati da je izvor ultrademokratizma sitnoburžoaska liberalna raspuštenost. Kada ova liberalna raspuštenost prodre u Partiju, ona se pretvara u ultrademokratske ideje u političkoj i organizacionoj oblasti. Ove ideje su potpuno nespojive sa borbenim zadacima proletarijata.

,,O ispravljanju pogrešnih gledišta u Partiji” (Decernbar 1929), Izabrana djela I